Znanstveno-stručni skup „Otočne pučke pobožnosti: kontinuiteti i transformacije“ održat će se u Rabu od 24. do 26. travnja 2026. u organizaciji i uz potporu Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Grada Raba, Pučkog otvorenog učilišta Rab i Centra za istraživanje srednjovjekovne baštine Jadrana RIMAH.
Skup okuplja vodeće domaće stručnjake koji će kroz niz izlaganja otvoriti ključna pitanja pučkih pobožnosti – od njihovih povijesnih korijena i ritualnih praksi do suvremenih transformacija pod utjecajem turizma, migracija i procesa baštinizacije. Poseban naglasak stavlja se na otočne zajednice kao čuvare identiteta, pri čemu procesije, hodočašća, bratovštine i drugi oblici pobožnosti i danas imaju važnu društvenu i kulturnu ulogu.
Program obuhvaća teme poput antropoloških i povijesnih pristupa pučkoj pobožnosti, uloge rituala u oblikovanju zajednice, nematerijalne kulturne baštine, kao i konkretne primjere s jadranskih otoka – od rapskih procesija i običaja do hvarskih i saljskih tradicija.
Cilj je radionice potaknuti interdisciplinarni dijalog o načinima na koje svetački kultovi djeluju kao ključni medij društvene komunikacije, kolektivne memorije i kulturnog identiteta, s posebnim osvrtom na rapske primjere i njihovu uključenost u šire jadranske i europske hagiografske mreže.
Za dodatne informacije javite se na broj telefona: 098 137 57 14.
UNESCO je 2021. godine na Popis svjetske baštine uvrstio Padova Urbs Picta, skupinu iznimno vrijednih ciklusa srednjovjekovnih zidnih slika u gradu Padovi . Riječ je o osam povijesnih kompleksa s oslicima nastalima između 1300. i 1397. godine, koje predstavljaju prekretnicu u razvoju zapadnog slikarstva.
Osmišljavanje edukativnih programa za subjekte u kulturi temelji se upravo na studijskom posjetu gradu Padovi i analizi njezine iznimne kulturne baštine. Posjećeni su crkva Sv. Ante Padovanskog (Il Santo), Palača Pravde (Palazzo della Ragione), crkva Sv. Filipa i Jakova (Chiesa Eremitani), Muzej grada (Musei Civici agli Eremitani) i Kapela Scrovegni. Kroz neposredno iskustvo obilaska ključnih lokaliteta i ¸interpretaciju zidnog slikarstva cilj je razviti inovativne edukativne modele koji će zainteresiranim subjektima u kulturni omogućiti bolje razumijevanje interpretacije baštine, suvremenih pristupa prezentaciji te uključivanja publike.
Inspiracija konceptom Padova Urbs Picta, grada kao “oslikanog prostora”, koristi se kao model za promišljanje načina na koji vizualna kultura može oblikovati identitet zajednice i unaprijediti kulturnu ponudu. Poseban fokus stavlja se na interdisciplinarnost, povezivanje umjetnosti, povijesti, teologije i društvenog konteksta u kojem su zidne slike nastajale. Osmišljavanje i provedba edukacije subjektima u kulturi i obrazovanju rezultat je institucionalnoga istraživačkoga projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (uniri-iz-25-273).
Rapske društvene prakse štovanja svetaca: rukopis, predmet i zajednica
Radionica je posvećena istraživanju društvenih praksi štovanja svetaca na otoku Rabu, promatranih u širem okviru znanstvenog projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (https://hadria.uniri.hr/), koji se bavi hagiografskim tradicijama istočnojadranskih komuna s posebnim naglaskom na njihovu materijalnu recepciju.
Projekt istražuje na koje su načine tekstovi o životima svetaca i njihove materijalne realizacije – rukopisi, kodeksi, rano tiskane knjige, relikvije i relikvijari, oltarne pale, zidne slike, drvene skulpture, procesije, bratovštine i drugi oblici reprezentacije svetačkih kultova – oblikovali društvene prakse i kulturne identitete zajednica koje su ih uspostavljale, održavale i promovirale.
Tijekom ove radionice Rab će se promatrati kao prostor u kojem se svetački kultovi sagledavaju kao dinamična poveznica između teksta, predmeta i zajednice, odnosno kao skup praksi kroz koje se oblikuju religijski, društveni i politički identiteti predmoderne komune. Tijekom radionice pratit će seprepoznatljivi lokalni narativi o sv. Kristoforu, sv. Tekli, sv. Marinu, sv. Križu, Gospi Rapskoj, itd. te rekonstruirati hagiotopografska mreža na užem prostoru grada Raba.
Cilj je radionice potaknuti interdisciplinarni dijalog o načinima na koje svetački kultovi djeluju kao ključni medij društvene komunikacije, kolektivne memorije i kulturnog identiteta, s posebnim osvrtom na rapske primjere i njihovu uključenost u šire jadranske i europske hagiografske mreže.
Radionica će se održati u subotu 18. travnja 2026. godine, u gradu Rabu na više lokacija. Predviđeno je trajanje radionice od 15 do 17 sati.
Za sudjelovanje na radionici nije potrebno prethodno paleografsko znanje, a radionica je namijenjena subjektima u kulturi i obrazovanju te široj javnosti. S obzirom na kapacitete prostora u kojima će se radionica održavati broj je sudionika ograničen.
Prijava za sudjelovanje je obavezna, stoga molimo zainteresirane da svoj iskaz interesa dostave na e-adresu rimah@ffri.uniri.hr do 17. travnja 2026. godine.
Financira Europska unija – NextGenerationEU: provedba edukacije subjektima u kulturi i obrazovanju rezultat je institucionalnoga istraživačkoga projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (uniri-iz-25-273).
U okviru provedbe projekta HADRIA aktiviran je izborni kolegij Kritička hagiografija i srednjovjekovni svetački kultovi istočnojadranskih komuna tijekom kojega je predviđena terenska nastava. Dosad su studenti imali priliku provesti studentsko istraživanje uz mentorstvo nastavnika u Sakralnoj zbirci Sv. Vida u Rijeci (10.03.2026.) te u crkvi sv. Jurja u Lovranu (24.03.2026.). Terenska nastava u Lovranu provedena je u suradnji s kolegama koji pohađaju kolegij Srednjovjekovno zidno slikarstvo.
Osmišljavanje i provedba edukacije subjektima u kulturi i obrazovanju rezultat je institucionalnoga istraživačkoga projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (uniri-iz-25-273).
Dr. sc. Petra Predoević Zadković, nasl. docent i izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, članice istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU tijekom višetjednog istraživačkoga boravka u franjevačkom samostanu na Trsatu gdje su istraživale bogato arhivsko i knjižno gradivo samostana.
Izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol -Pandelo i izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, članice istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU tijekom istraživanja u novoj župnoj crkvi sv. Jurja u Hreljinu, naročito gradiva i umjetnina iz stare crkve sv. Jurja.
Dr. sc. Petra Predoević Zadković, nasl. docent, izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol -Pandelo i izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, članice istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU tijekom pregleda vrijednih umjetnina pri Soprintendenza archeologia, belle arti e paesaggio del Friuli Venezia Giulia, a iz crkve UBDM u Rijeci relikvijara sv. Ursule (15. st.) i pokaznice Barbare Frankapan (1489.).
Izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo, članica istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU, provela je istraživački boravak u Rimu u Italiji te u Vatikanu.
Terenska istraživanja in situ provedena su u nizu crkvenih prostora rimskoga predjela Trastevere, a istraživanje dokumentarnoga gradiva provedeno je u Apostolskom arhivu u Vatikanu (Archivio Apostolico Vaticano), u Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (Biblioteca Apostolica Vaticana), te u knjižnici Insituta za arheologiju i povijest umjetnosti (INASA – Istituto Nazionale di Archeologia e Storia dell’Arte).
Dr. sc. Petra Predoević Zadković, kao suradnica na projektu HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji Financira Europska unija – NextGenerationEU, provela je istraživanje u Italiji, u Rimu i Vatikanu. Suradnica je provela istraživanja u Apostolskom arhivu u Vatikanu (Archivio Apostolico Vaticano), u Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (Biblioteca Apostolica Vaticana), u knjižnici Insituta za arheologiju i povijest umjetnosti (INASA – Istituto Nazionale di Archeologia e Storia dell’Arte), uz terenska istraživanja in situ i to posebno u predjelu Rima Trastevere.
Redateljica i producentica Morana Komljenović, mnogima od vas poznata kao prva producentica Rab Film Festivala i autorica serijala Za stolom, snimanog na Rabu, razvija novi filmski projekt koji povezuje Rab i Republiku San Marino.
Autor: Hrvoje Hodak
Nakon uspješnih autorskih filmova Gola duša (Gen Y program, Sundance 2001.), Bosanoga(Sasvim slučajna smrt – posebna nagrada ZagrebDoxa 2012.) i Posljednjih 100 (Grand Prix Dok’n’Ritam 2016.), kao i međunarodnih dokumentaraca koje je producirala – među njima Priče iz zatvorske ćelije Ábela Viskya (Hot Docs 2020.) i Zlatna nit Nishthae Jain (Grand Prix Mumbai FF 2023.), Komljenović se ovoga puta posvećuje dugometražnom dokumentarnom filmu koji kroz suvremenu perspektivu otvara pitanje slobode.
Redateljica Morana Komljenović | FOTO: Iva Tkalec
Dugometražni dokumentarni istraživački film-esej Praznovjerje slobode – Misterij San Marinazamišljen je kao suvremena istraživačka bajka o slobodi, utemeljena na motivima života i nasljeđa sv. Marina, klesara s otoka Raba i osnivača slobodne Republike San Marino, jedne od najstarijih država na svijetu.
Prema predaji, Marin je u pratnji prijatelja Lea s otoka Raba stigao na Apeninski poluotok kako bi obnavljao razrušene zidine Riminija. Ondje je izgradio kapelicu koja se smatra začetcima slobodne Republike. Ta pseudo-povijesna priča i danas povezuje dvije zajednice — rapsku i sanmarinsku. Iako je od začetka ideje o slobodnoj Republici San Marino prošlo 1723 godine, misli o slobodi, jednakosti i samostalnosti od svih gospodara i dalje su žive.
Supervizorica vjerodostojnosti izloženog sadržaja i suradnica na scenariju je izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, stručnjakinja iz područja humanističkih znanosti — filologije, povijesti književnosti, medievistike, rukopisnih studija (kodikologije i paleografije) te hagiologije — ujedno i poznavateljica povijesti Raba. Upravo su njezina arhivska istraživanja poslužila kao podloga za uvrštavanje dokumenta Vita Sanctorum Marini et Leonis u UNESCO-ov registar programa Pamćenje svijeta. O tome je naš portal pisao u svibnju ove godine.
FOTO: Morana Komljenović
Budući film Praznovjerje slobode – Misterij San Marina obuhvatit će razgovore sa stanovnicima Raba i San Marina — od djece do starijih osoba. Govorit će se o običajima, vjerovanjima, sjećanjima i djetinjstvu. “Zanima me razgovarati s djecom koja se zovu Marin, Marina… pomaknuti malo čitavu perspektivu na ovu priču. Preliti granice života i legende.”, kaže redateljica Morana Komljenović. Posebno mjesto u filmu imat će i naša Pjaceta, kao i priča o hrastu crniki i njegovu značenju. S druge strane, pratit će se pripreme za Fjeru, gledatelji će upoznati rapske samostreličare, ali i Balestriere iz San Marina. U istraživanju se autorica inspirirala fotografijama i radovima Margit Verderber, Vinka Ribarića, Dragutina Tadijanovića, ali i razgovorom s nedavno preminulim povjesničarem umjetnosti, konzervatorom i fotografom Miljenkom Domijanom, političarem i diplomatom, bivšim kapetanom regentom Republike San Marino Paolom Rondellijem, stanovnicama i stanovnicima Raba koje je susretala kroz vrijeme.
„Život i legenda o sv. Marinu imaju i humorističnu dimenziju te elemente animizma. Iznimno je filmski potentno integrirati te elemente u ozbiljniji prikaz — uvući sugovornike u igru i fantazmagoriju, a pritom govoriti o ozbiljnim temama današnjice: slobodi, jednakosti i miru”, kaže Komljenović.
Potencijal projekta prepoznala je i Filmska komisija u Trentu. Među 350 prijavljenih producenata i 60 različitih projekata, upravo je ovaj odabran za sudjelovanje u Vis-à-Vis matchmakingprogramu, održanom u Trentu 17. i 18. prosinca. Uz autoricu, u sastancima s televizijama, distributerima i potencijalnim koprodukcijskim partnerima je sudjelovao i talijanski producent ovog projekta Roberto Minini Meròt. Ovaj program okuplja produkcijske kuće iz Trenta, Alto Adigea, Veneta i Furlanije – Julijske krajine, potičući multiregionalnu suradnju te razmjenu znanja o razvoju, realizaciji i distribuciji dokumentarnih filmova.
“Danas je iznimno teško financirati dokumentarne filmove koji nisu jasno televizijski, već izlaze djelomice iz klasične forme. Ali, ova priča ne može biti ispričana na isključivo znanstveni i informativni način, ona mora biti životna i zaigrana. Jer, upravo je to poanta legende o sv. Marinu – biti slobodan od svih gospodara.”, ne krije zabrinutost redateljica.
FOTO: Morana Komljenović
Uz talijanskog producenta Myro Communications iz Milana, produkciju potpisuju i riječki filmski autor Marin Lukanović te produkcija Filmaktiv iz Rijeke. Projekt Praznovjerje slobode – Misterij San Marina podržao je Hrvatski audiovizualni centar u fazi razvoja scenarija, a provodi se i uz podršku Kulturnog instituta Republike San Marino i Pučkog otvorenog učilišta Rab. “Bez moralne i logističke podrške Pučkog otvorenog učilišta i ravnateljice Katarine Ribarić, uz nekoliko drugih dobrih duhova, ovaj projekt bio bi teško zamisliv.”, u šali će Komljenović.
