Rapske društvene prakse štovanja svetaca: rukopis, predmet i zajednica
Radionica je posvećena istraživanju društvenih praksi štovanja svetaca na otoku Rabu, promatranih u širem okviru znanstvenog projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (https://hadria.uniri.hr/), koji se bavi hagiografskim tradicijama istočnojadranskih komuna s posebnim naglaskom na njihovu materijalnu recepciju.
Projekt istražuje na koje su načine tekstovi o životima svetaca i njihove materijalne realizacije – rukopisi, kodeksi, rano tiskane knjige, relikvije i relikvijari, oltarne pale, zidne slike, drvene skulpture, procesije, bratovštine i drugi oblici reprezentacije svetačkih kultova – oblikovali društvene prakse i kulturne identitete zajednica koje su ih uspostavljale, održavale i promovirale.
Tijekom ove radionice Rab će se promatrati kao prostor u kojem se svetački kultovi sagledavaju kao dinamična poveznica između teksta, predmeta i zajednice, odnosno kao skup praksi kroz koje se oblikuju religijski, društveni i politički identiteti predmoderne komune. Tijekom radionice pratit će seprepoznatljivi lokalni narativi o sv. Kristoforu, sv. Tekli, sv. Marinu, sv. Križu, Gospi Rapskoj, itd. te rekonstruirati hagiotopografska mreža na užem prostoru grada Raba.
Cilj je radionice potaknuti interdisciplinarni dijalog o načinima na koje svetački kultovi djeluju kao ključni medij društvene komunikacije, kolektivne memorije i kulturnog identiteta, s posebnim osvrtom na rapske primjere i njihovu uključenost u šire jadranske i europske hagiografske mreže.
Radionica će se održati u subotu 18. travnja 2026. godine, u gradu Rabu na više lokacija. Predviđeno je trajanje radionice od 15 do 17 sati.
Za sudjelovanje na radionici nije potrebno prethodno paleografsko znanje, a radionica je namijenjena subjektima u kulturi i obrazovanju te široj javnosti. S obzirom na kapacitete prostora u kojima će se radionica održavati broj je sudionika ograničen.
Prijava za sudjelovanje je obavezna, stoga molimo zainteresirane da svoj iskaz interesa dostave na e-adresu rimah@ffri.uniri.hr do 17. travnja 2026. godine.
Financira Europska unija – NextGenerationEU: provedba edukacije subjektima u kulturi i obrazovanju rezultat je institucionalnoga istraživačkoga projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (uniri-iz-25-273).
U okviru provedbe projekta HADRIA aktiviran je izborni kolegij Kritička hagiografija i srednjovjekovni svetački kultovi istočnojadranskih komuna tijekom kojega je predviđena terenska nastava. Dosad su studenti imali priliku provesti studentsko istraživanje uz mentorstvo nastavnika u Sakralnoj zbirci Sv. Vida u Rijeci (10.03.2026.) te u crkvi sv. Jurja u Lovranu (24.03.2026.). Terenska nastava u Lovranu provedena je u suradnji s kolegama koji pohađaju kolegij Srednjovjekovno zidno slikarstvo.
Osmišljavanje i provedba edukacije subjektima u kulturi i obrazovanju rezultat je institucionalnoga istraživačkoga projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse (uniri-iz-25-273).
Dr. sc. Petra Predoević Zadković, nasl. docent i izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, članice istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU tijekom višetjednog istraživačkoga boravka u franjevačkom samostanu na Trsatu gdje su istraživale bogato arhivsko i knjižno gradivo samostana.
Izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol -Pandelo i izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, članice istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU tijekom istraživanja u novoj župnoj crkvi sv. Jurja u Hreljinu, naročito gradiva i umjetnina iz stare crkve sv. Jurja.
Dr. sc. Petra Predoević Zadković, nasl. docent, izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol -Pandelo i izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, članice istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU tijekom pregleda vrijednih umjetnina pri Soprintendenza archeologia, belle arti e paesaggio del Friuli Venezia Giulia, a iz crkve UBDM u Rijeci relikvijara sv. Ursule (15. st.) i pokaznice Barbare Frankapan (1489.).
Izv. prof. dr. sc. Barbara Španjol-Pandelo, članica istraživačke grupe projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji financira Europska unija – NextGenerationEU, provela je istraživački boravak u Rimu u Italiji te u Vatikanu.
Terenska istraživanja in situ provedena su u nizu crkvenih prostora rimskoga predjela Trastevere, a istraživanje dokumentarnoga gradiva provedeno je u Apostolskom arhivu u Vatikanu (Archivio Apostolico Vaticano), u Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (Biblioteca Apostolica Vaticana), te u knjižnici Insituta za arheologiju i povijest umjetnosti (INASA – Istituto Nazionale di Archeologia e Storia dell’Arte).
Dr. sc. Petra Predoević Zadković, kao suradnica na projektu HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilišta u Rijeci (uniri-iz-25-273), koji Financira Europska unija – NextGenerationEU, provela je istraživanje u Italiji, u Rimu i Vatikanu. Suradnica je provela istraživanja u Apostolskom arhivu u Vatikanu (Archivio Apostolico Vaticano), u Apostolskoj knjižnici u Vatikanu (Biblioteca Apostolica Vaticana), u knjižnici Insituta za arheologiju i povijest umjetnosti (INASA – Istituto Nazionale di Archeologia e Storia dell’Arte), uz terenska istraživanja in situ i to posebno u predjelu Rima Trastevere.
Redateljica i producentica Morana Komljenović, mnogima od vas poznata kao prva producentica Rab Film Festivala i autorica serijala Za stolom, snimanog na Rabu, razvija novi filmski projekt koji povezuje Rab i Republiku San Marino.
Autor: Hrvoje Hodak
Nakon uspješnih autorskih filmova Gola duša (Gen Y program, Sundance 2001.), Bosanoga(Sasvim slučajna smrt – posebna nagrada ZagrebDoxa 2012.) i Posljednjih 100 (Grand Prix Dok’n’Ritam 2016.), kao i međunarodnih dokumentaraca koje je producirala – među njima Priče iz zatvorske ćelije Ábela Viskya (Hot Docs 2020.) i Zlatna nit Nishthae Jain (Grand Prix Mumbai FF 2023.), Komljenović se ovoga puta posvećuje dugometražnom dokumentarnom filmu koji kroz suvremenu perspektivu otvara pitanje slobode.
Redateljica Morana Komljenović | FOTO: Iva Tkalec
Dugometražni dokumentarni istraživački film-esej Praznovjerje slobode – Misterij San Marinazamišljen je kao suvremena istraživačka bajka o slobodi, utemeljena na motivima života i nasljeđa sv. Marina, klesara s otoka Raba i osnivača slobodne Republike San Marino, jedne od najstarijih država na svijetu.
Prema predaji, Marin je u pratnji prijatelja Lea s otoka Raba stigao na Apeninski poluotok kako bi obnavljao razrušene zidine Riminija. Ondje je izgradio kapelicu koja se smatra začetcima slobodne Republike. Ta pseudo-povijesna priča i danas povezuje dvije zajednice — rapsku i sanmarinsku. Iako je od začetka ideje o slobodnoj Republici San Marino prošlo 1723 godine, misli o slobodi, jednakosti i samostalnosti od svih gospodara i dalje su žive.
Supervizorica vjerodostojnosti izloženog sadržaja i suradnica na scenariju je izv. prof. dr. sc. Saša Potočnjak, stručnjakinja iz područja humanističkih znanosti — filologije, povijesti književnosti, medievistike, rukopisnih studija (kodikologije i paleografije) te hagiologije — ujedno i poznavateljica povijesti Raba. Upravo su njezina arhivska istraživanja poslužila kao podloga za uvrštavanje dokumenta Vita Sanctorum Marini et Leonis u UNESCO-ov registar programa Pamćenje svijeta. O tome je naš portal pisao u svibnju ove godine.
FOTO: Morana Komljenović
Budući film Praznovjerje slobode – Misterij San Marina obuhvatit će razgovore sa stanovnicima Raba i San Marina — od djece do starijih osoba. Govorit će se o običajima, vjerovanjima, sjećanjima i djetinjstvu. “Zanima me razgovarati s djecom koja se zovu Marin, Marina… pomaknuti malo čitavu perspektivu na ovu priču. Preliti granice života i legende.”, kaže redateljica Morana Komljenović. Posebno mjesto u filmu imat će i naša Pjaceta, kao i priča o hrastu crniki i njegovu značenju. S druge strane, pratit će se pripreme za Fjeru, gledatelji će upoznati rapske samostreličare, ali i Balestriere iz San Marina. U istraživanju se autorica inspirirala fotografijama i radovima Margit Verderber, Vinka Ribarića, Dragutina Tadijanovića, ali i razgovorom s nedavno preminulim povjesničarem umjetnosti, konzervatorom i fotografom Miljenkom Domijanom, političarem i diplomatom, bivšim kapetanom regentom Republike San Marino Paolom Rondellijem, stanovnicama i stanovnicima Raba koje je susretala kroz vrijeme.
„Život i legenda o sv. Marinu imaju i humorističnu dimenziju te elemente animizma. Iznimno je filmski potentno integrirati te elemente u ozbiljniji prikaz — uvući sugovornike u igru i fantazmagoriju, a pritom govoriti o ozbiljnim temama današnjice: slobodi, jednakosti i miru”, kaže Komljenović.
Potencijal projekta prepoznala je i Filmska komisija u Trentu. Među 350 prijavljenih producenata i 60 različitih projekata, upravo je ovaj odabran za sudjelovanje u Vis-à-Vis matchmakingprogramu, održanom u Trentu 17. i 18. prosinca. Uz autoricu, u sastancima s televizijama, distributerima i potencijalnim koprodukcijskim partnerima je sudjelovao i talijanski producent ovog projekta Roberto Minini Meròt. Ovaj program okuplja produkcijske kuće iz Trenta, Alto Adigea, Veneta i Furlanije – Julijske krajine, potičući multiregionalnu suradnju te razmjenu znanja o razvoju, realizaciji i distribuciji dokumentarnih filmova.
“Danas je iznimno teško financirati dokumentarne filmove koji nisu jasno televizijski, već izlaze djelomice iz klasične forme. Ali, ova priča ne može biti ispričana na isključivo znanstveni i informativni način, ona mora biti životna i zaigrana. Jer, upravo je to poanta legende o sv. Marinu – biti slobodan od svih gospodara.”, ne krije zabrinutost redateljica.
FOTO: Morana Komljenović
Uz talijanskog producenta Myro Communications iz Milana, produkciju potpisuju i riječki filmski autor Marin Lukanović te produkcija Filmaktiv iz Rijeke. Projekt Praznovjerje slobode – Misterij San Marina podržao je Hrvatski audiovizualni centar u fazi razvoja scenarija, a provodi se i uz podršku Kulturnog instituta Republike San Marino i Pučkog otvorenog učilišta Rab. “Bez moralne i logističke podrške Pučkog otvorenog učilišta i ravnateljice Katarine Ribarić, uz nekoliko drugih dobrih duhova, ovaj projekt bio bi teško zamisliv.”, u šali će Komljenović.
Suradnica na projektu HADRIA dr. sc. Petra Predoević Zadković izlagala je na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu Razvoj srednjovjekovnih i novovjekovnih komuna Istre i Kvarnera koji se održao u Rijeci 11. i 12. prosinca 2025.
Dr. sc. Petra Predoević Zadković izložila je rad pod naslovom Riječka novovjekovna komuna prema povijesnim tragovima relikvijara.
Financira Europska unija – NextGeneration: ovaj je rad rezultat istraživačkoga projekta HADRIA – Hagiographia Adriatica: materijalna recepcija i društvene prakse Sveučilište u Rijeci (uniri-iz-25-273)
