{"id":195,"date":"2025-12-21T14:35:53","date_gmt":"2025-12-21T14:35:53","guid":{"rendered":"https:\/\/hadria.uniri.hr\/?p=195"},"modified":"2026-02-08T10:22:09","modified_gmt":"2026-02-08T10:22:09","slug":"hagiografski-narativ-o-sv-marinu-dio-filmskoga-projekta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hadria.uniri.hr\/?p=195","title":{"rendered":"Hagiografski narativ o sv. Marinu dio filmskoga projekta"},"content":{"rendered":"
\n
\n

Novi filmski projekt Morane Komljenovi\u0107 koji povezuje Rab i Republiku San Marino<\/span><\/strong><\/h1>\n
\n
\n
Objavljuje<\/div>\n

Hrvoje Hodak<\/a><\/p>\n

–<\/div>\n<\/div>\n

\n
\n
\"Novi
<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n
\n

Foto: Morana Komljenovi\u0107 i Iva Tkalec<\/p>\n<\/div>\n

Redateljica i producentica Morana Komljenovi\u0107, mnogima od vas poznata kao prva producentica Rab Film Festivala<\/em> i autorica serijala Za stolom<\/em>, snimanog na Rabu, razvija novi filmski projekt koji povezuje Rab i Republiku San Marino.<\/strong><\/p>\n

Autor: Hrvoje Hodak<\/pre>\n
Nakon uspje\u0161nih autorskih filmova Gola du\u0161a<\/strong> (Gen Y<\/em> program, Sundance 2001.), Bosanoga<\/strong>(Sasvim slu\u010dajna smrt<\/strong> \u2013 posebna nagrada ZagrebDoxa 2012.) i Posljednjih 100<\/strong> (Grand Prix Dok\u2019n\u2019Ritam 2016.), kao i me\u0111unarodnih dokumentaraca koje je producirala \u2013 me\u0111u njima Pri\u010de iz zatvorske \u0107elije \u00c1bela Viskya<\/strong> (Hot Docs 2020.) i Zlatna nit Nishthae Jain<\/strong> (Grand Prix Mumbai FF 2023.), Komljenovi\u0107 se ovoga puta posve\u0107uje dugometra\u017enom dokumentarnom filmu koji kroz suvremenu perspektivu otvara pitanje slobode.<\/p>\n
\"\"
Redateljica Morana Komljenovi\u0107 | FOTO: Iva Tkalec<\/figcaption><\/figure>\n
Dugometra\u017eni dokumentarni istra\u017eiva\u010dki film-esej Praznovjerje slobode \u2013 Misterij San Marina<\/strong>zami\u0161ljen je kao suvremena istra\u017eiva\u010dka bajka o slobodi, utemeljena na motivima \u017eivota i naslje\u0111a sv. Marina, klesara s otoka Raba i osniva\u010da slobodne Republike San Marino, jedne od najstarijih dr\u017eava na svijetu.<\/p>\n
Prema predaji, Marin<\/strong> je u pratnji prijatelja Lea<\/strong> s otoka Raba stigao na Apeninski poluotok kako bi obnavljao razru\u0161ene zidine Riminija. Ondje je izgradio kapelicu koja se smatra za\u010detcima slobodne Republike. Ta pseudo-povijesna pri\u010da i danas povezuje dvije zajednice \u2014 rapsku i sanmarinsku. Iako je od za\u010detka ideje o slobodnoj Republici San Marino pro\u0161lo 1723 godine, misli o slobodi, jednakosti i samostalnosti od svih gospodara i dalje su \u017eive.<\/p>\n
Supervizorica vjerodostojnosti izlo\u017eenog sadr\u017eaja i suradnica na scenariju je izv. prof. dr. sc. Sa\u0161a Poto\u010dnjak<\/strong>, stru\u010dnjakinja iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti \u2014 filologije, povijesti knji\u017eevnosti, medievistike, rukopisnih studija (kodikologije i paleografije) te hagiologije \u2014 ujedno i poznavateljica povijesti Raba. Upravo su njezina arhivska istra\u017eivanja poslu\u017eila kao podloga za uvr\u0161tavanje dokumenta Vita Sanctorum Marini et Leonis<\/em> u UNESCO-ov registar programa Pam\u0107enje svijeta<\/strong>. O tome je na\u0161 portal pisao u svibnju ove godine.<\/p>\n
\"\"
FOTO: Morana Komljenovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n
Budu\u0107i film Praznovjerje slobode \u2013 Misterij San Marina<\/strong> obuhvatit \u0107e razgovore sa stanovnicima Raba i San Marina \u2014 od djece do starijih osoba. Govorit \u0107e se o obi\u010dajima, vjerovanjima, sje\u0107anjima i djetinjstvu. \u201cZanima me razgovarati s djecom koja se zovu Marin, Marina\u2026 pomaknuti malo \u010ditavu perspektivu na ovu pri\u010du. Preliti granice \u017eivota i legende.\u201d, ka\u017ee redateljica Morana Komljenovi\u0107<\/strong>. Posebno mjesto u filmu imat \u0107e i na\u0161a Pjaceta, kao i pri\u010da o hrastu crniki i njegovu zna\u010denju. S druge strane, pratit \u0107e se pripreme za Fjeru, gledatelji \u0107e upoznati rapske samostreli\u010dare, ali i Balestriere iz San Marina. U istra\u017eivanju se autorica inspirirala fotografijama i radovima Margit Verderber<\/strong>, Vinka Ribari\u0107a<\/strong>, Dragutina Tadijanovi\u0107a<\/strong>, ali i razgovorom s nedavno preminulim povjesni\u010darem umjetnosti, konzervatorom i fotografom Miljenkom Domijanom<\/strong>, politi\u010darem i diplomatom, biv\u0161im kapetanom regentom Republike San Marino Paolom Rondellijem<\/strong>, stanovnicama i stanovnicima Raba koje je susretala kroz vrijeme.<\/p>\n
\u201e\u017divot i legenda o sv. Marinu imaju i humoristi\u010dnu dimenziju te elemente animizma. Iznimno je filmski potentno integrirati te elemente u ozbiljniji prikaz \u2014 uvu\u0107i sugovornike u igru i fantazmagoriju, a pritom govoriti o ozbiljnim temama dana\u0161njice: slobodi, jednakosti i miru\u201d, ka\u017ee Komljenovi\u0107.<\/p>\n
\"\"<\/p>\n
Potencijal projekta prepoznala je i Filmska komisija u Trentu<\/strong>. Me\u0111u 350 prijavljenih producenata i 60 razli\u010ditih projekata, upravo je ovaj odabran za sudjelovanje u Vis-\u00e0-Vis matchmaking<\/em>programu, odr\u017eanom u Trentu 17. i 18. prosinca. Uz autoricu, u sastancima s televizijama, distributerima i potencijalnim koprodukcijskim partnerima je sudjelovao i talijanski producent ovog projekta Roberto Minini Mer\u00f2t<\/strong>. Ovaj program okuplja produkcijske ku\u0107e iz Trenta, Alto Adigea, Veneta i Furlanije \u2013 Julijske krajine, poti\u010du\u0107i multiregionalnu suradnju te razmjenu znanja o razvoju, realizaciji i distribuciji dokumentarnih filmova.<\/p>\n
\u201cDanas je iznimno te\u0161ko financirati dokumentarne filmove koji nisu jasno televizijski, ve\u0107 izlaze djelomice iz klasi\u010dne forme. Ali, ova pri\u010da ne mo\u017ee biti ispri\u010dana na isklju\u010divo znanstveni i informativni na\u010din, ona mora biti \u017eivotna i zaigrana. Jer, upravo je to poanta legende o sv. Marinu \u2013 biti slobodan od svih gospodara.\u201d, ne krije zabrinutost redateljica.<\/p>\n
\"\"
FOTO: Morana Komljenovi\u0107<\/figcaption><\/figure>\n
Uz talijanskog producenta Myro Communications<\/strong> iz Milana, produkciju potpisuju i rije\u010dki filmski autor Marin Lukanovi\u0107<\/strong> te produkcija Filmaktiv<\/strong> iz Rijeke. Projekt Praznovjerje slobode \u2013 Misterij San Marina<\/strong> podr\u017eao je Hrvatski audiovizualni centar<\/strong> u fazi razvoja scenarija, a provodi se i uz podr\u0161ku Kulturnog instituta Republike San Marino<\/strong> i Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab<\/strong>. \u201cBez moralne i logisti\u010dke podr\u0161ke Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta i ravnateljice Katarine Ribari\u0107<\/strong>, uz nekoliko drugih dobrih duhova, ovaj projekt bio bi te\u0161ko zamisliv.\u201d, u \u0161ali \u0107e Komljenovi\u0107.<\/p>\n
Autor: Hrvoje Hodak<\/pre>\n<\/div>\n